Svi smo mi negde pročitali, čuli i duboko u svesti sačuvali informaciju da muzika povoljno utiče na sve aspekte života. Pomaže nam na polju emocija, te u nekim slučajevima pomaže kod zdravstvenih problema i utiče na brži oporavak. Znamo da muzika povoljno utiče i na razvoj dece, da može da promeni raspoloženje i stvori nove veze i sećanja. Ipak, zašto roditelji svoju decu šalju baš na časove klavira, gitare ili pevanja? U današnje vreme, kada postoji toliko vannastavnih aktivnosti za decu, pitanje je zašto se baš odlučiti za muziku. Šta je presudno za takav korak? Obzirom da sam nastavnica koja svakodnevno komunicira sa roditeljima i decom, iz ličnog iskustva ću pokušati da vam opišem kakav uticaj može sviranje klavira imati na decu.
Najviše volim što kod sviranja klavira u početku učenja nema nikakvih bolnih procesa, kao što je slučaj kod sviranja žičanih instrumenata. Za razliku od duvačkih instrumenata, ton se dobija jednostavnim pritiskanjem dirke, što uliva deci samopouzdanje i budi želju za sviranjem. Klavir je temperovan instrument te se preko njega najbolje savlada muzička teorija koja je veoma bitna za dalje muzičko razvijanje. Kada naučite da svirate klavir olakšano je učenje drugih instrumenata. U "Melodium"-u preporučujemo da deca polaskom u osnovnu školu (6-7 godina) krenu na časove, a nešto starijima preporučujemo gitaru. Klavir predstavlja odličnu osnovu za dalje muzičko razvijanje.
Raznovrsna naučna
literatura mi je ukazala na to da se klavir kao instrument u mnogome
ističe u odnosu na druge instrumente. Naravno, ovde ne želim da potcenim
bilo koji instrument, već da ukažem na prednosti i lepote koje nudi
klavir. Upućenijima je poznato istraživanje koje su sproveli dr Raušer
(Univerzitet u Vinskosinu) i dr Šo (Univerzitet u Kaliforniji), koje se
zasniva na vezi između inteligencije i muzike. Deca su bila podeljena na
četiri grupe od kojih je prva svirala na klaviru/sintisajzeru, druga je
išla na časove pevanja, treća imala časove na kompjuterima a četvrta
grupa dece nije pohađala nikakvu dodatnu nastavu. Dobijeni su sledeći
rezultati: deca koja su pohađala časove klavira/sintisajzera su za 34%
bolje uradila postavljane zadatke i pokazala bolje snalaženje u
prostorno - vremenskom rezonovanju.
Sviranje instrumenta, konkretno klavira, je superiornije u odnosu na
druge aktivnosti jer dramatično povećava apstraktno rezonovanje dece,
što je kasnije od velike pomoći za razumevanje matematike i srodnih
naučnih disciplina.


Nadam se da sam vam bar malo približila svet muzike i pomogla da se odlučite baš za časove klavira ukoliko ste imali neke nedoumice. U nekom narednom druženju opisaću kako izgleda čas klavira, šta to deca rade na časovima, kako se igramo na crnim i belim dirkama i koliko nam je zabavno na svakom času. Ovo bi trebalo da bude dovoljno da vas ubedi u moć muzike i njenu potrebu da se nađe u životu vaše dece.